Na principu crypto valute.Što se još ne zna o toj temi?
O kratkoj povijesti postojanja ima se još toga za reći.
Osvrt na privatnosti, novom ekonomskom sistemu ,pretvaranje fiat valute u crypto i obrnuto, brzoj transakciji, mineri koji su pokrenuli ili bar preusmjerili razvoj GPU sa igrica na sebe, pokušaj utjecaja politike,…Vjerujemo da upućeni u ovo polje imaju još toga nadodati.
Sad se stvorio još jedan virtualni lanac ovaj put ne blockchain već ekonomski.
Galoscoin je kako je napomenuto, tehnički, dio blockchaina, a koji je za razliku od njega baziran na ekonomskoj reverzibilnosti (o tome u drugom dijelu).
Što bi to u praksi značilo?
Primjeri koje će se navoditi u nastavku stvoriti će jasniju sliku.
Primjer 1.
Danas se ulaže ogromni dio fiat valute u sektor-cryptovalute. Kockarnice, prodaja ilegalne robe i slični instituti, tu ne vide problem već naprotiv, korist (privatnost, teža kontrola od vladinih organizacija). I to je za očekivati.
No nije dugo prošlo da su se i vlade svijeta uključile u cijelu tu stvar, i sa tim odlazi i privatnost, kao i sve gore navedeno.
Primjer 2.
Drugi ucesnici u cryptovaluti se naslanjaju na određene sektore, npr. prodaja rabljenih auta, pokušaj prodaje el. struje bitcoinom. No sve ostaje u krugu i podlozi fiat valuta, pa sad ako izuzmemo korist privatnosti, isto to možemo postići i bez cryptovaluta: preko udruga, organizacija,…
Vrijednost neke cryptovalute je bazirana na tome – koliko zaista ima dolara kao kapital neka cryptovaluta. Naravno, da je neizastovno trgovanje istih, što opet baca u sjenu vaznost same cryptovalute kao nesto sto je novo.
Naprotiv, Galoscoin se oslanja na ekonomsku reverzibilnost, suprotno od gore navedenog, uz naravno iznimku svjetske bankarske prakse o privatnosti.
Sad ide onaj dio, da se ne može zaobići pitanje nadoštampavanja novca preko cryptovalute.
Primjer 3.
Ako bi imali ikakve vlasti da nadoštampavate npr. britansku funtu, izazvali bi inflaciju. Ukratko, puno novčanica, malo robe ili rada.
Tako rapidna inflacija bi jako utjecala na odnos UK prema ostalim zemljama. Taj trik se radio 1938., kada se potajno u UK nadostampavala njemačka marka, u svrhu oslabljivanja njihove ekonomije, a kao dio taktike ratovanja.
Danas, dozvoljena stopa inflacije i deflacije zemalja iznosi do 8% . Sve preko toga, intervenira svjetski monetarni sistem.
Naravno da svaka zemlja i vlada mogu izazvati inflaciju ili deflaciju, najčešće u vezi sa izvozom ili uvozom.Tom stopom prednjači danas Japan.
Što kad se nađe manjak novca (a ne izazove deflaciju)?
Danas s evidi da se podcijenila Kina sa oko 1.200.000 ljudi koji su živjeli na granici siromaštva.
Ulaskom inerneta u Kinu svijest Kineza je potaknuta za vecim financijskim standardom.
Zašto jesti svinjska rebarca ( kineski specijalitet za zapadni razvijeniji svijet) kad mogu pojesti cijelo prase. No te prasce za Kinu je dostavljao zapad 2001. Danas Amerikanci uz novoizabranog predsjednika, pokušavaju vratiti dio toga. No taj problem se stvorio puno prije i nije samo u pitanju ekonomija sama, već ovim ulazimo u problem krotkosti , oholosti, a i povijesti.
Pitanje: da li je svaki Amerikanac nastanio samovoljno danas njegovu domovinu? Odgovor je ne. I to većinom. Priča postaje interesantnija kada se sjetimo, da je u 17. stoljeću bila praksa u UK i Francuskoj da, tko je nepoželjan može slobodno ici u novi svijet danas nama poznat kao Amerika (da ne spominjem Australiju koja je bila tip otvorenog zatvora).
Kinezi, da stvar bude bolja ili gora, imaju svoju povijest vezanu uz istočni budizam.
Tako veliki susret dvije civilizacije, kineske i zapadne, nije naišao na plodno tlo za suradnju, osim ekonomije tj. trgovine (jer to je svima zajedničko).
Američko pretjerivanje i zaborav – kako su sami nastali, na kinesku krotkost nije dobro prošla, a što smo i svjedoci proteklih godina.
Za razliku 80-tih godina, kad je Japan sa svojim izvozom prešao 3 milijarde dolara godišnje suficita, i uz to kupovinu američkih banaka preko noći, urodilo je da se pokrene vojna reakcija američkog predsjednika Ronalda sa temom simulacija nuklearnog rata u japanskim teritorijalnim vodama. U to vrijeme Japan je još uvijek služio kaznu zbog koje nijje smio imati svoju vojsku zbog poznatih razloga.
Planirani takav vec stereotipni vojni plan sa Kinom na toj razini se izjalovio 2001. god.
Tada se naglo Amerikanci okreću prema arapskom dijelu svijeta. Pravdajući taj potez s tim, da utrošena financijska sredstva usmjerena protiv Kine, ne smiju biti uzalud bačena.
S nekih 12 godina ratovanja Amerike je bilo dovoljno Kini da to izvuče na svoju korist, naime svaki proizvod je 7 godina zaštićen licencom i samo najmoćnije firme su to mogle obnavljati dok druge gube pravo na njega.
Bilo je pokušaja da se nekako utječe na Kinu da se izvuce dio novca kroz ulog u svemirska istraživanja.
Jen vrši veliku deflaciju dolara, ali dolar i dalje zadržava svoju vrijednost na nivou uobičajenog. Mađionarski trik? Ne. Tu sada počinje bitcoin koji služi svojom anonimnosti, odnosno privatnosti.
Dolar se nadoštampava ali ne kao fiat valuta već kao cryptobit, da bi kupovanjem istog dobili fiat dolar. Jednostavno, zar ne? No opet ista greška pohlepe i posesivnosti kao da prva lekcija nije bila dovoljna.
Dalje, svu crypto tehnologiju sada prenose u Kinu. Nakon par godina omjer je došao na 12% Amerika naprema 88% Kina, u odnosu na posjed bitcoina. Napokon, Amerika uključuje svoju tajnu službu CIA, kroz sad već znanu akciju balon bitcoin. A nakon toga forex preuzima kontrolu nad bitcoinom pod “budnim” nadzorom američke administracije.
Deflacija i inflacija uopce, i dalje ne postoje, što sa ovim gore navedeno nije moguće. Ali ipak je.
Kako?
Postoji igra poznata u čitavom svijetu i skoro u svim kulturama zvana potezanje konopca. Jedna ekipa je na jednoj strani, druga na drugoj, i crvena zastavica na sredini. Povuci – potegni. No, sad se ne vuče konopac već lanac. Status quo.
Kineska krotkost i izraelski prezir, s obzirom na iskustvo koje su nam ostavili na stolu, nitko ne koristi.
Možda je razlog naša nedovoljna upućenost kako stvari stoje po tom pitanju i koliko su ozbiljne.
Kryptovalutu Galo smo izabrali kao naziv po plemenu gali. Ne slučajno, nego više kao asocijaciju na to da to pleme nije bilo nikad pokoreno u vrijeme rimske vladavine.
Možda će se netko zapitati, kakve to veze ima? Ali i danas postoji neki “Rim” , ne samo kao glavni grad Italije, već onaj “Rim” koji je u nama , onaj koji hoće vladati i pokoravati i zarobljavati druge. Sa naravno, uzvišenijim ciljevima sto je već neizastavno”.
Sa kryptovalutom Galo, mi se uključujemo, ne kao netko “sa strane”, ili netko tko bi bio gore-dole, lijevo-desno…, već da sa Galos cryptovalutom budemo što bliže covjeku, ljudima, drustvu, zajednicama, crkvama, nacijama…, i sa naslijeđenim iskustvom napisanim davno, davno prije.
Nismo isključivi prema nikom, i nikakvom dodatnom idejom, sve dok god se to ne kosi sa zdravim razumom i onom starom (a nekima uvijek novom) , “što ne želiš da drugi cine tebi, ne čini ni ti njima”.
