I virtualni prostor Zemlje, Internet, posjeduje svoja èuda. Ona moŸda nisu na prvi pogled impresivna kao egipatske piramide ali definitivno privlaèe paŸnju, èe¹æe puno veæu no ¹to su èinili ili èine njihovi fizièki konkurenti
Za Internet prije dvadeset godina izvan akademske zajednice jedva je netko znao. U to vrijeme ni Bill Gates nije izraŸavao vjeru u internetske tehnologije i globalnu mreŸu bez koje se danas ne moŸe zamisliti obièna svakodnevica.
Internet je u brzini adaptacije nadma¹io sve prethodne komunikacijske tehnologije. Radio je na svog 50-milijuntog korisnika èakao 38 godina; TV-u je za postizanje istog cilja trebalo 13 godina. Do broja 50 milijuna osobno raèunalo stiglo je za 16 godina. Internetu je s druge strane za prelazak spomenuto crte trebalo vrijeme od samo 4 godine.
Bez obzira na internetske poèetke koje seŸu jo¹ u 60-te godine pro¹log stoljeæa dana¹nje poimanje interneta staro je jedva desetak godina. Tek su 1993. Tim Berners-Lee i tim u CERN-u, ©vicarska, definiranjem osnova hiperteksta (HTML), stvorili pojmove poput web posluŸitelja ili web stranice . Kasnije te godine isti tim razvija prvi grafièki preglednik web,stranica (browser) Mosaic iz kojeg se kasnije razvija Netscape.
Preglednih internetskih stranica za obiènog je korisnika sakrio tehnièku podlogu i sloŸenost Interneta do razine koja danas svima koji to Ÿele omoguæuje tzv. surfanje. Za uspjeh definitivno najpopularnijeg internetskog servis World Wide Weba ni¹ta manje nije vaŸna ni jednostavnost kreiranja web stranica. Upravo ta komponenta uz moguænost dvosmjerne komunikacije pokazala se kljuènom u razlikovanju Interneta od njegovih prethodnika. Web je danas prostor koji saèinjava preko deset milijardi internetskih stranica i servisa. U takvom mono¹tvu ipak je moguæe odvojiti neke koji su snaŸno obiljeŸili virtualni prostor i praktièno stvorili prostor za internetsku revoluciju koja jo¹ uvijek traje.
