Hello my dear steemit community,
in an effort to promote Croatian language and Balkan community in general, some of my health post will be written in Croatian. This one is about Burnout Syndrome!
Zahvaljujući 
' Gledam na svoj posao kao zatvorsku kaznu. Sada su mi 43 godine i ako budem dobro odigrao karte, štedio kao luđak, izaći ću iz zatvora za dvadesetak godina.'
'Pacijent je počeo plakati, a ja sam samo postao ogorčen i frustriran jer mi je taj događaj oduzimao previše vremena.'
Ove stvarne ispovijesti američkih liječnika koji su morali potražiti pomoć jer su razvili burnout sindrom preuzete su sa stranice liječnika Toma Murphyja koji je odlučio progovoriti i pomoći svojim kolegama nakon što je i sam iskusio burnout.
Burnout od tri sastojka
Burnout sindrom prepoznat je u široj javnosti još 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je termin skovao psihoanalitičar Herbert Freudenberger. On je simptome burnout.a uvidio prvo na sebi samome, kad je od čovjeka koji voli svoj posao postao frustrirani i iscrpljeni cinik. Zatim je ista obilježja primjetio i kod svojih kolega medicinske struke, kao i kod radnika iz poslovnog miljea, uvidjevši da su neki od njih izrazito demotivirani.
Nakon godina istraživanja podijelio je nastanak burnout sindroma na 12 faza, a Christina Maslach i Susan Jackson su par godina kasnije stvorile Maslach Burnout Inventory koji je burnout sindrom opisao kroz dimenzije iscrpljenosti, neučinkovitosti i cinizma. On sadrži testove koj ispituju razinu emotivnog iscrpljenja, (ne)zadovoljstvo vlastitim postignućima i depersonalizacije, koje danas smatramo glavnim obilježjima burnouta. Verzije su prilagođene raznim profesijama.
Burnout sindrom javlja se kada procjep između zahtjeva koje posao nameće i stvarnih radnih uvjeta i resursa postaje prevelik, što rezultira nezadovoljstvom samim sobom i manjom učinkovitosti na poslu, a time zatvara začarani krug pogoršanja psihofizičkog stanja radnika i ekonomskih gubiraka poslodavca. Gomila papirologije, sastanci za koje se treba pripremiti, nerealni rokovi za obavljanje zadataka, predugo ostajanje na poslu i slični izazovi uzrokuju zamor i nemonovane frustracije. Ljudi žele obaviti posao što je moguće bolje, pa i sami sebi nameću vrlo visoke standarde koje postaje nemoguće dostići. Dolazi do zanemarivanja vlastitih potreba.
Doktore, pomozite
A što kada liječnik sagori i treba liječničku pomoć?
Burnout sindrom javlja se kod ljudi koji rade u profesijama gdje je kontakt s drugim ljudima ekstenzivan i neminovan na svakodnevnoj bazi. Burnout je u porastu među liječnicima što sve zbog većeg stresa, što zbog sve manjeg zadovoljstva na radnome mjestu. Pacijenti su bolje informirani, više kritični i, u usporedbi s liječnicima, puno bolje zaštićeni zakonom, što rezultira sve većem broju sudskih tužbi i pridonosi nesigurnosti i većem pritisku na poslu. Previše se vremena troši na administrativne poslove, papirologiju, ostavljajući vrlo malo vremena i snage za ono što su liječnici primarno i školovani- liječenje i brigu o pacijentima.
Medscape je u svom Physician Lifestyle Report 2015. anketirao skoro 20 000 američkih liječnika i došao do zaključka da su burnoutu najpodložniji liječnici koji rade na ''prvoj crti''- više od pola intezivista i specijalista hitne pomoći ima simptome burnouta, a slijede ih obiteljski liječnici, internisti i kirurzi.
Depersonalizacija se kod liječnika manifestira tako da pacijente počinju smatrati objektima, brinući se samo o tome koliko će vremena biti prisiljeni provesti s čovjekom ispred sebe, a ne o pacijentovim problemima ili bolesti- kao da su ljudi stavke na to do listi. Istraživanja pokazuju da je stopa suicida veća kod liječnika u odnosu na opću populaciju. Najveći krivac u nastanku burnout sindorma među liječnicima je nedostatak resursa i kvalitetnog rukovodstva, što liječnici u jednom nizozemskom istraživanju navode kao glavni stres faktor.
Čimbenici koji štite od nastanka burnouta kod liječnika svakkao su prilike za osobni i profesionalni rast, intelektualna stimulacija, vlastiti osjećaj vrijednosti i uspjeha te, u najvećoj mjeri, zadovoljavajući uvjeti rada i resursi za pružanje kvalitetnje zdravstvene skrbi.
Kako je kod nas?
Otvorite li u zadnje vrijeme bilo koje domaće novine ili portal, velika je šansa da ćete naići na članak u kojem liječnik koji je emigrirao iz Hrvatske priča o boljem životu koji ga je dočekao u obećanoj zemlji. Najčešće ti članci govore otrpilike o istom, najvažniji su im bolji uvjeti rada i bolja atmosfera mđu kolegama, a tek onda veća plaća. Komentari ispod takvih tekstova su većinom osuđivački i obeshrabrujući. Takva anti-liječnička klima kod nas je u zadnje vrijeme intenzivirana i liječnike čini nesigurnima i fustriranima. Čini se da su hrvatski liječnici organizacijom našeg zdravstvenog sustava uglavnom nezadovolni, a ukoliko se prisjetimo glavnog faktora za nastanak burnouta, jasno je da u našoj zemlji i cijeloj regiji zbilja govorimo o tinjajućoj vatri koja bi se lako mogla razbuktati.
Pomoć psihologa i psihoterapeuta, kao i razgovor s kolegama koji prolaze kroz isti problem od velike su važnosti. Potrebno je odrediti zdrave granice u profesionalnom životu. Treba naučiti njegovati svoje hobije, interese i aktivnost jer živimo u 'nemam vremena' društvu.
REFERENCE
Kraft. U Burned Out. Sci.Am.Mind.2006.
Kust D, Goluža T. Stavovi liječnika o medijskoj slici liječnika i zdravstvenog sustava. Hrvatska liječnička komora, svibanj 2016.